Opis
Godina izdanja: 2021
Broj stranica: 179
Format: 25 cm
Uvez: meki
ISBN: 978-9958-649-48-6
PREDGOVOR:
I 2021. godine nastavili smo posao na pronalaženju, odabiru, prevođenju i objavljivanju putopisnog blaga o Bosni i Hercegovini koje se nalazi rasuto po evropskim arhivima i bibliotekama. Nakon prošlogodišnjeg izdavačkog poduhvata i objavljivanja publikacije Poljske kolonije u Bosni: uspomene iz misije godine 1902. i odabrana pisma O. Marcina Czermińskog odlučili smo i ove godine stručnoj i široj čitalačkoj publici ponuditi prijevod još jednog poljskog putopisa.
U ruke čitalaca ove godine predajemo knjigu Kroz Hercegovinu, odnosno zapise o Bosni i Hercegovini koje je iza sebe ostavio Aleksander Walerian Jabłonowski, najbolji naučnik među poljskim putnicima i najbolji putnik među poljskim naučnicima. Zapisi koje objavljujemo u ovoj publikaciji nastajali su u kasno ljeto i ranu jesen 1872. godine tokom njegovog putovanja Hercegovinom od Dubrovnika preko Trebinja, Ljubinja, Stoca, Blagaja do Mostara, ali su prvi put objavljeni tek 1875. i 1876. godine kao serija članaka u poljskim listovima “Bluszcz” i “Gazeta Polska”. Kao “okidač” za objavljivanje baš u tom trenutku poslužio je ustanak koji je Bosnu i Hercegovinu doveo u središte interesovanja evropske javnosti. Tek mnogo kasnije, u razdoblju od 1910. do 1913. godine, spomenuti članci su, zajedno sa drugim spisima koji su nastajali tokom njegovih dugotrajnih putovanja, sakupljeni i u sedam tomova objavljeni pod naslovom PISMA ALEKSANDRA JABŁONOWSKIEGO. Zapisi o Bosni i Hercegovini svoje su mjesto pronašli u petom tomu – PISMA ALEKSANDRA JABŁONOWSKIEGO, TOM V, SŁOWIAŃSZCZYZNA POŁUDNIOWA oraz WOŁOSZA I ALBANIA, Warszawa, 1911, u kojem Jabłonowski objavljuje utiske s putovanja po teritoriji današnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Bugarske, Rumunije i Moldavije.
U procesu nastajanja ove knjige uredništvo je nailazilo na određene probleme i dileme, a kako je njihovo rješavanje utjecalo na konačan izgled knjige Kroz Hercegovinu, smatramo značajnim ovdje skrenuti pažnju na one najvažnije.
Nažalost, nismo uspjeli doći do originalnih rukopisa Aleksandra Jabłonowskog, pa smo bili prinuđeni koristiti isključivo štampanu verziju spomenutog petog toma knjige, iz koje su izdvojena i prevedena samo ona poglavlja koja se direktno tiču Bosne i Hercegovine. Svjesni smo da bi mnogo efektnije i korisnije bilo javnosti ponuditi barem prijevod kompletnog petog toma spisa Aleksandra Jabłanowskog, ali takav izdavački projekat u ovom trenutku nije bilo moguće realizirati isključivo zbog finansijskih ograničenja.
Odabrani dijelovi teksta prevedeni su u cjelini, bez skraćivanja, iako je arhaičan jezik poljskog originala bio veliki izazov prilikom prevođenja i adaptiranja na bosanski jezik. Jedina razlika u odnosu na poljski original vezana je za činjenicu da je Aleksander Jabłonowski u originalnom tekstu na poljskom jeziku često ubacivao i navodnicima obilježavao riječi i fraze preuzete iz jezika lokalnog stanovništva. Iste je ponekad prevodio, ali češće ih je ostavljao u originalu, dodajući objašnjenje ili prijevod na poljski jezik. Prilikom priređivanja prijevoda te fraze preuzete iz jezika lokalnog stanovništva ostavili smo pod navodnicima, a u njima smo minimalno intervenirali prilagođavajući ih bosanskoj abecedi (npr. “sinego morza” = “sinjega mora”, “kao wuk hoda” = “kao vuk hoda”). Prijevod tih citiranih fraza na poljski jezik kao višak smo izostavljali. Isti slučaj je i sa čitavim narodnim pjesmama koje je Jabłonowski prvo bilježio na bosanskom jeziku, a onda davao i prijevod na poljski.
Revno bilježeći utiske s putovanja, Jabłonowski se trudio ne samo vjerno opisati predjele kojima se kretao nego i vjerno prenijeti nazive brojnih toponima, onako kako ih je izgovaralo lokalno stanovništvo. I u tim nazivima gradova, rijeka, polja, planina, vrhova i drugog minimalno smo intervenirali prilagođavajući ih njihovom izvornom obliku na bosanskom jeziku, a samo za rijetke nismo mogli utvrditi gdje su se zaista nalazili. Identična situacija je i s ličnim imenima osoba koje je Jabłonowski spominjao.
Važno je napomenuti i da tekstovi, odnosno poglavlja u poljskom originalu nisu poredani hronološki, redoslijedom kako su objavljivani u novinama, nego tako da čitalac može pratiti (više ili manje) putovanje Aleksandra Jabłonowskog od polaska iz Dubrovnika pa sve do Mostara. Iako bi se poglavlja mogla smještati i na drugi način, ni u ovom slučaju nismo željeli odstupiti od izvornika. Nismo željeli mijenjati ni naslove poglavlja, iako im njihov sadržaj ponekad nije odgovarao u potpunosti.
Zbog činjenice da je Aleksander Jabłonowski svoje zapise objavljivao u nastavcima u nekoliko poljskih listova, dešava se da pojedine opise i doživljaje ponavlja na nekoliko mjesta, na identičan način ili sažeto, ali su i ti dijelovi ostavljeni kao u originalnom rukopisu.
Poseban set teškoća s kojima smo se suočili tokom priređivanja prijevoda, a s kojima će se suočiti i čitaoci, odnosi se na autorovo tumačenje uloge pojedinih historijskih ličnosti, zatim događaja i procesa iz prošlosti Bosne i Hercegovine od rimskih vremena do njegovog doba. Važno je naglasiti da su njegovi stavovi o antičkoj historiji, zatim naseljavanju Slavena, procesu izgradnje srednjovjekovnih država, širenju kršćanstva i heretičkih učenja, procesu propasti srednjovjekovnih država i dolasku Osmanlija na južnoslavenske prostore, procesu prihvatanja i širenja islama te za njega vezane društvene promjene bili rezultat tadašnjeg nivoa razvoja nauke o spomenutim pitanjima, ali i stereotipa koje svaki stranac nosi sa sobom kada dolazi u Bosnu i Hercegovinu. Međutim, ovaj rukopis nije priređen zbog tih opservacija Aleksandra Jabłonowskog, nego njegovu pravu vrijednost trebamo tražiti u onome što je autor sam doživio i zabilježio, u vrijeme kada se broje posljednje godine osmanske uprave na ovim prostorima. U želji da ovu knjigu učinimo dostupnom ne samo stručnoj nego i široj čitalačkoj publici, kao pomoć budućim čitaocima uredništvo je i ovaj prijevod opremilo komentarima, u kojima ukazujemo na određene greške i upućujemo čitaoca na relevantnu literaturu o pojedinim pitanjima, a koje smo priložili u formi bilješki na kraju svakog poglavlja. Kao podnožne napomene ostavljene su samo one koje se nalaze u poljskom originalu i skoro isključivo se odnose na mjesto i vrijeme prvobitne objave pojedinih poglavlja. S istim ciljem ovu smo publikaciju opremili i sa dvije kratke uvodne studije iz kojih čitalac može steći dodatni uvid u biografiju Aleksandra Jabłonowskog, vrijeme u kojem je on putovao kroz Hercegovinu i pisao o njoj, te u motive za nastanak putopisne literature.
U procesu pripremanja publikacije i ove godine imali smo podršku i pomoć institucija i pojedinaca koji su prepoznali vrijednost rukopisa i svojim angažmanom doprinijeli njegovom prevođenju i izdavanju, te im se ovdje želimo zahvaliti. Finansijska sredstva za realizaciju projekta i ove su godine osigurali Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu, Ambasada Republike Poljske u Sarajevu i Fondacija za izdavaštvo Sarajevo. Zbog ukazanog povjerenja i pružene podrške posebno se želimo zahvaliti Njegovoj ekselenciji Jarosławu Lindenbergu, ambasadoru Republike Poljske u Bosni i Hercegovini, te gospođi Krystyni ŻukowskaEfendić iz Odjela za političke, ekonomske, konzularne poslove i Poloniju Ambasade Republike Poljske u Bosni i Hercegovini. Veliku zahvalnost dugujemo i nekolicini pojedinaca – prof. dr. Edinu Radušiću na sjajnoj uvodnoj studiji, Milošu Zečeviću, MA, koji je izuzetno arhaičan jezik originalnog poljskog teksta uspješno preveo, prof. dr. Mireli Omerović, koja je prevedeni tekst lektorirala i adaptirala na bosanski jezik, recenzentima rukopisa
SADRŽAJ:
Kroz Hercegovinu
Recenzije
Još nema recenzija.