Iz Druge ustavnosti u Republiku: dvije revolucije, dva razdoblja; historijska, ideološka i činjenična komparacija

Description

Godina izdanja: 2023

Broj stranica: 377

Format: 25 cm

Uvez: meki

ISBN: 978-9958-649-57-8

PREDGOVOR:
Druga ustavnost (II. Meşrutiyet) od 23. jula 1908. i Republika od 29. oktobra 1923, koje spadaju među važne strukturne transformacije u novijoj historiji Turske, doprinijele su formiranju moderne turske državne filozofije i javne birokratije, utjecale na oblikovanje turskog misaonog svijeta i dovele do oblikovanja društvene strukture. Debate od Drugog ustavnog doba do Republike i rezultati tih rasprava utjecali su na formiranje osnivačke filozofije i ideologije Republike Turske, a moderna Turska Republika nastala je 1923. godine iz pepela Carstva kao prirodni rezultat tih interakcija. Stoga je predmet ove knjige osmišljen da napravi komparativnu analizu te dvije strukturne transformacije koje su ostavile duboke tragove u novijoj historiji Turske. S druge strane, iako je u novijoj turskoj historiografiji bilo dosta istraživanja i o Drugoj ustavnosti i o Republici, gotovo da nema komplementarnih studija koje se bave objema revolucijama na osi kontinuiteta i prijelomnim tačkama kroz uporednu historijsku perspektivu. Iz tog razloga postoji potreba za komparativnim studijama o republikanskoj i revoluciji Druge ustavnosti, koje su se pojavile u zoru 20. vijeka i koje su najoriginalnije strukturne transformacije koje je Turska vidjela u novijoj historiji. Knjiga u vašoj ruci napisana je s ciljem da popuni tu prazninu. U tom pravcu, kroz čitavo istraživanje generalizirajući pristupi, koje je razvila novija turska historiografija u periodu između 1908. i 1923. godine, praćeni modernističkim paradigmama, nastojali su se konfrontirati s kritičkom perspektivom. Kao što je poznato, velike strukturalne transformacije koje su oblikovale historiju utječu jedna na drugu vrijednostima koje sadrže. U tom kontekstu, i 1908. i 1923. bile su posljednje karike ere revolucija koje su se pojavile u kontinentalnoj Evropi od 1789. na neevropskom prostoru. Može se reći da obje strukturne transformacije sadrže ideološke sličnosti, ali i kontradikcije. U historijskom procesu koji se proteže od 1908. do 1923. godine, Imperija se raspala, a nova nacionalna država ju je zamijenila. Kroz knjigu se pokušalo istražiti da li bi i pod utjecajem koje intelektualne infrastrukture i motiva ova nacionalna država mogla biti institucionalizirana. Pažljivo su skenirane i analizirane sve do sada objavljene reference o ovoj temi, imajući na umu da o njoj postoji vrlo bogata literatura. Uz sve to, opšte je prihvaćeno da je historiografija nastojanje da se događaji i pojave koji su se desili u prošlosti interpretiraju današnjim vrijednostima. Ta priroda i epistema historiografije nužno se odražavaju u svakoj historijskoj studiji. Teorije, činjenice i procesi oblikovani su prema ideološkim orijentacijama u historijskoj perspektivi. Takav pristup više dolazi do izražaja kada su u pitanju događaji i činjenice iz novije historije. Na kraju krajeva, historičar ne može da gradi ili konstruiše prošlost nezavisno od svojih vrijednosti, ideologije koju usvaja i polja znanja kojima se hrani, odnosno svoje epistemologije. Knjiga u vašim rukama uključuje i detaljnu analizu načina na koji historiografije, hranjene različitim ideologijama i epistemologijama, gledaju na 1908. i 1923. godinu. Paradigme se u društvenim naukama stalno mijenjaju. Analiza naše vlastite prošlosti i velikih strukturalnih i društvenih transformacija koje oblikuju našu prošlost dobrim čitanjem ovih paradigmatskih promjena u našem savremenom svijetu može biti važna prekretnica za nas da dođemo do objektivnijih rezultata. To je upravo ono što ova knjiga pokušava učiniti. Na taj način možda će nam biti moguće detaljnijim analizama otkriti originalnost vlastite historije.
Ova studija, koja je rezultat dugog truda, nesumnjivo nije posljednja studija u svojoj oblasti. Međutim, ona također ima skromni cilj da bude početak nekih drugih studija koje će se raditi u ovom području. Bez sumnje, neophodno je razvijati teorijske studije historije podržavajući ih drugim studijama. Nadajmo se da će se ova istraživanja i dalje povećavati i da će se otvoriti put za objektivniju historiografiju.
Na kraju, željela bih zahvaliti Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu što vas je kroz ovu knjigu na bosanskom jeziku upoznao s mojim radom, zatim mojoj porodici koja me je podržavala ohrabrivanjem u svim mojim teškim trenucima tokom studiranja i mojim vrijednim profesorima na Odsjeku za historiju Fakulteta za književnost pri Univerzitetu “Deveti septembar” u Izmiru.

SADRŽAJ:
Arslan, Bahar. Iz Druge ustavnosti u Republiku: dvije revolucije, dva razdoblja; historijska, ideološka i činjenična komparacija