Opis
Autor: Husnija Kamberović (ur.)
Godina izdanja: 2012
Broj stranica: 259
Format: 25 cm
Uvez: meki
ISBN: 978-9958-649-13-4
PREDGOVOR
Institut za istoriju u Sarajevu je 23. i 24. juna 2011. u Konjicu i Mostaru organizirao naučnu konferenciju pod nazivom Bosna i Hercegovina 1941: novi pogledi. Cilj je bio iz današnje perspektive progovoriti o karakteru događaja u Bosni i Hercegovini 1941, pri čemu nismo htjeli našu pažnju fokusirati samo na pitanje ustanka u julu 1941, nego na ukupnost događaja koji su prethodili ustanku, ali i na naknadne interpretacije u historiografiji svih tih događaja. Mi smo dosad u našoj historiografiji imali nekoliko rasprava u vezi s tim, pri čemu je skup 1971. u Drvaru bio posebno važan. Također je napisano niz knjiga o događajima u Bosni i Hercegovini 1941, poput knjige Zdravka Antonića o ustanku u istočnoj Bosni, Dušana Lukača o ustanku u Bosanskoj krajini, Rasima Hurema o krizi NOP-a u istočnoj Bosni i tako dalje. Niz je objavljenih sjećanja i dokumenata o tome. U posljednje je vrijeme također nastalo niz knjiga, ali više u inozemstvu nego kod nas. Knjiga britanskog historičara Marka Atile Hoarea se posebno ističe ozbiljnošću pristupa i novim pogledima. Hoare, pišući o odnosima četnika i partizana u Bosni od 1941. do 1943, zastupa tezu da se antifašistički pokret u Bosni i Hercegovini pozivao na bosanskohercegovački, a ne jugoslavenski patriotizam. On pokazuje da su proglasi iz ljeta 1941. bili adresirani na “Radni narod Bosne i Hercegovine”, a ne na radnike Jugoslavije kao cjeline. Također se, prema njegovom mišljenju, u tim proglasima pozivaju svi Bosanci da se ujedine u zajedničkoj borbi protiv neprijatelja, karakterizirajući tu borbu kao nastavak borbe protiv pritiska koji je prema Bosni i Hercegovini vođen iz Beograda u međuratnom razdoblju. Hoare je analizirao sve proglase što ih je 1941. Pokrajinski komitet KPJ za Bosnu i Hercegovinu upućivao “Muslimanima, Hrvatima i Srbima Bosne i Hercegovine” u cilju njihove mobilizacije u borbu. Zaključio je da se mnogo više upotrebljavaju pojmovi “Bosna i Hercegovina”, “Bosanci i Hercegovci” nego Jugoslavija. Naravno, zaključio je Hoare, to ne znači da su bosanskohercegovački antifašisti držali ideju Bosne i Hercegovine iznad i protiv ideje Jugoslavije; naprotiv, njihov model Jugoslavije upravo je takav u kojoj bi svaka jugoslavenska zemlja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, mogla uživati cjelovitu slobodu. Ta bosanska orijentacija nije bila odvojena od Titovog modela. Naprotiv, Tito je precizno zahtijevao da se u Hrvatskoj akcenat stavlja na hrvatske teme, u Srbiji na srpske, u Makedoniji na makedonske, u Bosni i Hercegovine na bosanskohercegovačke i tako dalje.
Osim ove knjige, važno je spomenuti još jednu knjigu koja o događajima u Bosni i Hercegovini 1941. gleda iz jedne posve nove perspektive. Riječ je o knjizi švedskog povjesničara Tomislava Dulića, koji je na lokalnoj razini istraživao zločine u Bosni i Hercegovini 1941. godine. Ta je knjiga pokazala da bi generalizacije o događajima iz Drugog svjetskog rata, uključujući i događaje iz 1941, trebale ostati iza nas.
Ovim skupom, na kojemu je sudjelovao ograničeni broj učesnika, nismo željeli raspravljati o svim događanjima iz 1941., niti se fokusirati samo na ustanak. Nismo govorili niti o zločinima, nacionalnoj mobilizaciji i homogenizaciji, jer su ta pitanja već prilično dobro obrađena u našoj historiografiji. Nismo željeli revidirati povijest, nego samo otvoriti nove perspektive gledanja na događaje s početka Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini. Osnovne ocjene dosad izrečene u našoj historiografiji o karakteru događaja iz 1941. u Bosni i Hercegovini ostaju i nakon ove naše konferencije, ali smo pokazali da su mogući i novi pogledi temeljeni na novim dokumentima. Mada se više javno ne obilježava početak ustanka 27. jula, vrijeme je da se ukaže na to da je ustanak u Bosni i Hercegovini počeo i prije toga, ali je, prema svjedočenju Avde Hume, Milovan Đilas bio ključna osoba koja je insistirala na tome da se kao datum ustanka obilježava 27. juli, jer “ne možete vi u Bosni i Hercegovini biti prvi. Prva mora da bude Srbija”. Ostaje zadaća naše historiografije da još jedanput temeljitije pretrese događanja u Hercegovini tokom juna i jula 1941. godine.
Na kraju, želimo zahvaliti Federalnom Ministarstvu obrazovanja i nauke koje je pomoglo da se ova konferencija održi.
Husnija Kamberović
Recenzije
Još nema recenzija.