Opis
Autor: Sedad Bešlija (ur.)
Godina izdanja: 2021
Broj stranica: I – 440; II – 393
Format: 25 cm
Uvez: tvrdi
ISBN: 978-9958-649-37-0
ISBN: 978-9958-649-38-7 (Knj. 1)
ISBN: 978-9958-649-39-4 (Knj. 2)
UVODNA RIJEČ
I
Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu osnovan je 17. jula 1958. godine Uredbom Izvršnog vijeća Narodne Republike Bosne i Hercegovine pod nazivom Institut za istoriju radničkog pokreta. Zvanično je s radom počeo 1. januara 1959. godine. Savjet za nauku Narodne Republike Bosne i Hercegovine 27. decembra 1960. godine donio je odluku da Institut ispunjava uvjete za stjecanje statusa naučne ustanove. Dana 31. januara 1973. godine Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine izglasala je Zakon o Institutu za istoriju u Sarajevu, kojim je bilo propisano da Institut za istoriju radničkog pokreta Sarajevo nastavlja rad pod novim nazivom – Institut za istoriju u Sarajevu.
Pod tim imenom nastavit će djelovati ova ugledna republička institucija. Međutim, nakon disolucije Jugoslavije, nezavisnosti Bosne i Hercegovine i ratnih razaranja, od 1997. godine osnivačka prava Instituta preuzeo je Kanton Sarajevo. Godine 2013. godine Institut kao organizaciona jedinica postaje punopravni član Univerziteta u Sarajevu pored još četiri naučnoistraživačka instituta Univerziteta. Novim zakonskim i statutarnim rješenjima (2016/2017) dobio je svoj današnji naziv: Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju.
Pomenuto svjedoči o zavidnom razvoju ove institucije i njenoj značajnoj aktivnosti tokom proteklog perioda. Međutim, iz bogate institutske historije, ovom prilikom nužno je izdvojiti dvije vrlo važne činjenice: Institut je, kao naučna ustanova, odigrao važnu ulogu krajem 60-ih godina 20. stoljeća u procesu afirmacije statusa Bosne i Hercegovine kao ravnopravne republike u SFR Jugoslaviji donoseći i tumačeći nužne naučne argumente; također, Institut za historiju imao je istaknutu ulogu u svestranom razvoju naučne riječi i vodeću ulogu u razvoju, konkretno, historiografije Bosne i Hercegovine. Potvrda tome je odluka da upravo Institut bude koordinator izuzetno važnog projekta – Društveni cilj XIII/2. To je 80-ih godina bio najznačajniji projekat u oblasti historiografije koji je sadržavao 78 projekta od kojih su 32 realizirana. Nažalost, agresija i rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine prekinuli su realizaciju tog projekta u cijelosti.
II
Vijeće Instituta za historiju je 2018. godine donijelo Odluku o obilježavanju 60 godina postojanja i rada ustanove. Jedna od ključnih programskih aktivnosti ovog značajnog jubileja za nas, a vjerujemo i širu društvenu zajednicu, bila je i organizacija Međunarodne naučne konferencije Prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti 22. i 23. novembra 2019. godine. Težište konferencije bilo je na dugotrajnim procesima koji su prethodili ili su bili posljedica određenih prekretnica u bosanskohercegovačkoj historiji. Željeli smo potaknuti naučni dijalog o događajima i procesima koji su ostavili dubok trag u bosanskohercegovačkoj prošlosti i presudno utjecali na njezin tok. Ključna namjera je bila, ne samo ukazati na prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti nego ponuditi mogućnost za prezentaciju novih tumačenja i pristupa, drugačijih i svježijih istraživanja, analiziranja i sintetiziranja.
Jednogodišnji rad na pripremi naučne i jubilejske konferencije polučio je programom koji se sastojao od 13 sesija, s ukupno 61 referatom koji su tretirali razdoblje od antike pa sve do posljednje decenije 20. stoljeća. Program konferencije je organiziran prema tematsko-hronološkom kriteriju. I pored velike ambicije organizatora, bilo je nemoguće osvrnuti se na sve datume ili događaje koji se mogu okarakterizirati kao prijelomni u našoj prošlosti. Međutim, naučni radnici, historičari i intelektualci iz zemlje i inostranstva svojim učešćem, referatima i diskusijama opravdali su organizaciju konferencije.
Na skupu, pored dokazanih stručnjaka i akademskih radnika, data je mogućnost učestvovanja sa referatom i mlađim istraživačima koji su na početku naučnoistraživačke karijere. Nažalost, manji dio naučnih radnika, koji su bili u naznačeni u zvaničnom programu, iz opravdanih razloga nije mogao učestvovati na konferenciji.
Tokom konferencije upućen je poziv izlagačima da svoje radove pripreme i
pošalju na adresu Instituta za historiju u cilju publikovanja zbornika radova sa
konferencije. Poštujući takvu smjernicu organizatora, značajan broj učesnika
profesionalno je odgovorio pozivu uredno dostavljajući svoje radove. Dostavljena 33 članka, nakon što su prošli postupak dvostruke slijepe recenzije, konačnom odlukom uredništva, čine sadržaj dvotomnog zbornika radova kojeg
vam predstavljamo.
III
U historiji postoje događaji koji su prijelomni, sami po sebi. Svaka prijelomna tačka u prošlosti ima za posljedicu općedruštvenu promjenu sa značajnim posljedicama. Može se kazati da takvi događaji mijenjaju tok povijesti odnosno da otvaraju vrata novim procesima koji su do tada bili nepoznati. Oni u vremenu koje predstoji oblikuju epohu koju buduće generacije posmatraju kao historiju.
Bosanskohercegovačka prošlost, odnosno historija Bosne i Hercegovine, ili zemlje i države Bosne kroz stoljeća, bez obzira na njeno administrativno uređenje, prepuna je događaja i datuma koji se mogu označiti kao prijelomni. Istraživači prošlosti su pozvani da, slijedeći historijski metod i uzimajući u obzir historijski kontekst kao i čuvenu historijsku distancu, utvrde prijelomne godine ili događaje u prošlosti jedne države, naroda, nacije, društva, pojedinca ili zajednice općenito.
Intenzitet promjena te pojave ključnih, prijelomnih događaja u povijesnom toku nisu istovjetni. Također, nivo i korelacija takvih momenata je različit. U tom smislu se prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti mogu posmatrati: jednodimenzionalno tj. u odnosu na vlastiti historijski hod (žablja perspektiva); dvodimenzionalno tj. u odnosu na susjedne zemlje (pogled iz profila) i trodimenzionalno tj. u odnosu na svjetske povijesne tokove (ptičja perspektiva).
U ukupnom povijesnom hodu Bosne, izdvajaju se određene konstante/stalnosti koje su je umnogome oblikovale:
– svijest bosanskog naroda o Bosni kao domovini, državi i ideji te kontinuitet u borbi za njeno očuvanje do danas, bez obzira što je od sredine 15. stoljeća pa do početaka 20. stoljeća Bosna bila dijelom velikih carstava, a tokom 20. stoljeća u sastavu i južnoslavenskih državnih zajedinca.
– antibosanske ideologije i politike koje su konstanta posebno u 19. i 20. stoljeću, sve do danas, i koje su u nekoliko navrata opasno ugrožavale opstojnost bosanske države. Bosna je od najstarijih vremena prostor na kojem se prelamaju interesi mnogih vanjskih faktora. Historija Bosne je historija borbe za Bosnu. To je stanje, kao takvo, generiralo čestu pojavu događaja koje u historijskom smislu danas možemo označiti kao prijelomne. Samo u 20. stoljeću mogu se, u tom kontekstu, navesti događaji kao što su Sarajevski atentat 1914, ulazak Bosne i Hercegovine u Kraljevstvo SHS/Jugoslaviju, Zakon o nazivu i podeli Kraljevine na upravna područja tj. banovine od 3. oktobra 1929, Sporazum Cvetković-Maček iz 1939, ZAVNOBiH 25. novembra 1943, Ustav SFRJ iz 1974, disolucija SFRJ, rat i agresija protiv Bosne i Hercegovine te Mirovni sporazum u Dejtonu 1995. godine.
– fenomen multikulturalnog i multikonfesionalnog života od srednjovjekovnog razdoblja do danas kao civilizacijska vrijednost i kulturna paradigma Bosne u Evropi i za Evropu.
IV
Zahvalu upućujem Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, predsjedniku akademiku Milošu Trifkoviću i akademiku Dževadu Juzbašiću koji su svesrdno podržali inicijativu da pokrovitelj ove konferencije bude upravo naša krovna naučna ustanova.
Zahvaljujem se Rektoratu Univerziteta u Sarajevu na podršci Institutu u njegovom radu te Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo na finansijskoj pomoći u organizaciji konferencije.
Još jednom, želim se zahvaliti svim učesnicima konferencije, kako onima iz Bosne i Hercegovine tako i gostima iz inostranstva, koji su učestvovali u njenom radu, a posebno autorima koji su dostavili svoje priloge za zbornik radova.
Na kraju uvodne riječi, želim se zahvaliti članovima Organizacionog odbora za obilježavanje 60 godina postojanja i rada Instituta za historiju i članovima uredništva koji su dali svoj doprinos u pripremi konferencije, a zatim i zbornika radova: dr. Safetu Bandžoviću, dr. Enesu Dediću, dr. Muhamedu Nametku, dr. Enesu S. Omeroviću, dr. Dženiti Rujanac, dr. Sabini Veladžić, dr. Hani Younis i Mehmedu Hodžiću, MA.
Želim vam ugodno čitanje.
Sarajevo, 2. februar 2021.
Dr. Sedad Bešlija, glavni i odgovorni urednik
SADRŽAJ:
Prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti I
Prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti II
Recenzije
Još nema recenzija.